Otvaraš dokument i pokušavaš da uhvatiš misao. Posle nekoliko minuta stiže poruka. Odgovor traži samo trenutak, ali onda se javlja kolega sa pitanjem, pa počinje sastanak. Kada se vratiš dokumentu, ponovo čitaš prethodni pasus da shvatiš gde si stao. Na kraju dana imaš utisak da nisi prestajao da radiš, a nijednom zadatku nisi posvetio dovoljno neprekinute pažnje.

U takvim uslovima lako je zaključiti da ti je koncentracija propala. Ipak, pre nego što problem pripišeš isključivo sebi, proveri koliko se često menja ono čemu moraš da se posvetiš. Pažnja ima ograničenja, a radni dan sastavljen od stalnih prelazaka između različitih zahteva može biti težak i kada postoji spremnost za rad.

Prelazak na novi zadatak ne završava uvek prethodni

U istraživanju iz 2009. Sophie Leroy opisuje rezidualnu pažnju, odnosno pažnju koja ostaje vezana za prethodni zadatak posle prelaska na drugi. U eksperimentalnim uslovima teškoće odvajanja od prethodnog rada bile su povezane sa slabijim učinkom na narednom zadatku. Nalaz pomaže razumevanju nekih troškova prelaska, ali ne daje univerzalno pravilo o tačnom broju minuta izgubljenih pri svakom prekidu.

Zato popularna tvrdnja da svaki prekid nužno traži isto vreme za povratak nije dobar opis stvarnog radnog dana. Važni su vrsta zadatka, trenutak prekida i uslovi povratka. Jednostavan rutinski posao i složena analiza ne postavljaju isti zahtev pred pažnju. Korisnije je posmatrati gde prekidi kod tebe stvarno prave zastoj.

Dostupnost i usredsređenost traže dogovor

U nekim poslovima brz odgovor predstavlja osnovnu uslugu. U drugima je važan rezultat koji traži duži neprekinuti rad. Mnoge uloge sadrže oba zahteva, bez jasnog rasporeda. Problem nastaje kada se od iste osobe očekuje stalna trenutna dostupnost i složena isporuka kao da prekida nije bilo.

Ako je moguće, razgovaraj o vremenu za koncentrisan rad i načinu javljanja hitnih situacija. Konkretan predlog može biti: „Od devet do deset pripremam analizu. Za rutinska pitanja odgovaram posle toga, a za zastoj u isporuci pozovite me.“ Takav dogovor ima smisla samo ako je usklađen sa stvarnom ulogom i ako kolege znaju šta mogu da očekuju.

Razdvoji neophodne prekide od navike proveravanja

Neki prekidi dolaze spolja, dok druge praviš sam otvaranjem poruka čim zadatak postane zahtevan. To ne znači da treba sebe optužiti za svaki pogled na telefon. Korisno je razlikovati situaciju u kojoj moraš reagovati od situacije u kojoj automatski tražiš nešto jednostavnije ili novo.

Tokom nekoliko radnih perioda zabeleži šta te je prekinulo i da li je bilo potrebno odmah odgovoriti. Ne treba ti detaljna evidencija svakog minuta. Dovoljno je prepoznati obrazac: na primer, da najveći deo prekida dolazi iz jednog grupnog razgovora ili da aplikaciju otvaraš i kada nije stigla nova poruka. Tada možeš izabrati promenu koja odgovara stvarnom izvoru problema.

Olakšaj sebi povratak

Pre planiranog prelaska na drugi posao zapiši gde si stao i šta treba uraditi sledeće. „Proveriti iznos u trećem redu i napisati zaključak“ korisnije je od širokog podsetnika „nastaviti izveštaj“. Ovaj postupak služi praktičnoj organizaciji povratka; nije garancija da će misli o prethodnom zadatku potpuno nestati.

Ako prekid dođe iznenada, a situacija dopušta, možeš reći: „Samo da zabeležim sledeći korak, pa te slušam.“ Za to je često potrebno kratko vreme. U hitnoj situaciji prednost ima neposredna reakcija. Važno je da ovu naviku koristiš fleksibilno, uz procenu zadatka i posledica čekanja.

Grupe sličnih zadataka mogu smanjiti rasipanje dana

Kada posao dozvoljava, rutinske poruke ili administrativne poslove možeš obaviti u dogovorenim periodima. Time se smanjuje broj odluka da li odmah napustiti ono što radiš. Nije potrebno satima ignorisati kolege. Dovoljno je da postoji predvidiv način na koji se manje hitni zahtevi obrađuju.

Isto važi za sastanke. Ako nekoliko kratkih sastanaka deli dan na male komade, možda je teško pronaći prostor za zahtevniji posao. Pregledajte koji sastanak traži prisustvo svih, šta može da se razjasni kratkom pisanom porukom i gde je potreban stvarni razgovor. Cilj je da komunikacija podrži rad, uz dovoljno prostora da se dogovoreno i uradi.

Radno mesto može da podrži pažnju

Ako svako pitanje mora proći kroz istu iskusnu osobu, njena dostupnost postaje usko grlo. Ponekad pomažu jasnije smernice, dostupni odgovori za rutinske situacije i raspodela podrške među više ljudi. Tada zaposleni ne mora svaki put da bira između pomaganja kolegama i sopstvenog zadatka.

Rukovodilac treba da proveri i poruke koje šalje sopstvenim ponašanjem. Ako govori da je koncentracija važna, a traži odgovor na svaku poruku za nekoliko minuta, stvarno pravilo ostaje stalna dostupnost. Dogovor o fokusiranom radu mora biti vidljiv u načinu postavljanja rokova, planiranju sastanaka i proceni učinka.

Nemoj svaku teškoću pažnje svesti na obaveštenja

Koncentraciju mogu otežati i nedostatak sna, zdravstveni problemi, dugotrajna uznemirenost ili drugi faktori. Ako se teškoće javljaju u različitim uslovima, traju duže ili ozbiljno utiču na funkcionisanje, korisna je stručna procena. Sama činjenica da ti smetaju prekidi ne govori da postoji određena dijagnoza.

Za početak izaberi jedan deo radnog dana i napravi izvodljiv pokušaj: jasan zadatak, dogovoreno vreme i poznat način za hitne zahteve. Posle nekoliko dana proveri šta se promenilo. Ako rezultat izostane, razmotri da li dogovor zaista važi ili se od tebe i dalje očekuje da odgovaraš na sve. Pažnju je lakše čuvati kada je rad organizovan tako da ona ima gde da se zadrži.

Proveri kvalitet umesto samog broja otvorenih poslova

Otvorenih deset dokumenata može ostavljati utisak aktivnosti, ali ne pokazuje koliko je odluka doneto ili posla završeno. Izaberi jedan opipljiv rezultat za posmatrani period, poput proverene analize ili napisane prve verzije. Tako možeš realnije proceniti da li novi raspored pomaže. Ako se povećao samo osećaj zauzetosti, a ključni rezultat ostaje isti, potrebno je ponovo pogledati način rada.

Izvor

Leroy, S. (2009). Why is it so hard to do my work? The challenge of attention residue when switching between work tasks. Pročitaj naučni rad.

Povezani tekstovi

Zakažite sastanak

Nemanja Dostan

Nemanja Dostan, diplomirani psiholog

Nemanja Dostan – Psiholog/edukator

Ako želite da precizirate koju obuku želite da prođete, ili koji vrstu usluge želite da zakažete, kliknite na dugme.