Anksioznost i epizode panike
Anksioznost može da se ispolji kao dugotrajna briga i napetost, dok epizodu panike obeležava nagli nalet intenzivnog straha ili nelagode. Iskustva se mogu preplitati. Važno je razlikovati ono što se dešava u trenutku od straha da će se ponoviti, jer upravo taj strah može sve više da utiče na odluke i svakodnevni život.

Šta je anksioznost?
Anksioznost je osećaj straha, napetosti ili zabrinutosti povezan sa mogućom pretnjom ili neizvesnošću. Može biti prolazna. Vredi obratiti pažnju kada se teško smiruje, često se vraća ili zauzima sve više prostora u danu. Nekada je jasno na šta se briga odnosi, a nekada ostaje neodređen osećaj da bi nešto moglo da pođe po zlu.
Kako se anksioznost ispoljava?
U mislima
Brige se nadovezuju jedna na drugu. Pažnja se sve teže vraća na ono što je trenutno važno, a razmišljanje o mogućim posledicama može da traje i kada nema novih informacija.
U telu
Mogu se javiti napetost u mišićima, nemir, umor ili teškoće sa uspavljivanjem. Telesne tegobe mogu imati više uzroka i ne treba ih unapred pripisivati anksioznosti.
U ponašanju
Neke situacije se sve češće izbegavaju ili se u njih ulazi uz pratnju i dodatne provere. Zbog toga spolja može izgledati da se svakodnevica nije mnogo promenila, iako za iste aktivnosti sada treba više pripreme i napora.
Kako izgleda epizoda panike?
Epizoda panike je nagli porast intenzivnog straha ili nelagode. Mogu se javiti ubrzan rad srca, drhtanje, vrtoglavica ili osećaj da nema dovoljno vazduha. Intenzitet može da bude veoma uznemirujući. Napad se može javiti i kada prethodno nije bio primetan jasan povod.
Briga da će se epizoda ponoviti može da traje i posle nje. Može se povećati praćenje telesnih senzacija i izbegavanje situacija iz kojih nije lako brzo izaći. Jedna epizoda panike sama po sebi ne znači da osoba ima panični poremećaj. Za procenu su važni ponavljanje, trajanje zabrinutosti i uticaj na svakodnevni život.
Kada vredi potražiti podršku?
Vredi potražiti podršku kada strah ili briga utiču na san, odnose, posao ili odluke, kao i kada se epizode ponavljaju. Telesne simptome koji su novi, jaki ili neuobičajeni treba medicinski proceniti pre nego što se pripišu panici.


