Posle smene teško objašnjavaš zašto nemaš energije. Veći deo dana sedeo si i razgovarao, pa ti i samom zvuči preterano da je posao bio naporan. Ipak, svaki razgovor tražio je pažnju, strpljenje i kontrolu reakcije. Nekoga je trebalo umiriti, nekome saopštiti neprijatnu informaciju, a prema osobi koja se obraćala grubo ostati profesionalan. Taj deo rada često ne postoji u izveštaju, iako zauzima veliki deo smene.

U korisničkoj podršci, prodaji, zdravstvu, obrazovanju i mnogim drugim poslovima nije važno samo šta radiš nego i kako izgledaš dok to radiš. Od tebe se očekuje određeni ton, izraz lica i odnos prema ljudima. Regulacija emocija zbog zahteva radne uloge naziva se emocionalni rad. Ona zaslužuje pažnju kada se razmatra stvarno opterećenje zaposlenih.

Profesionalan izraz može zahtevati dodatni napor

Nekada se osećanje i profesionalni nastup uglavnom poklapaju. Razumeš problem klijenta i spremnost da pomogneš dolazi prirodno. U drugim situacijama iznutra osećaš ljutnju, a spolja moraš da ostaneš smiren. Razlika između onoga što osećaš i onoga što se očekuje da pokažeš može postati važan deo iskustva rada.

Istraživači razlikuju više načina upravljanja tim zahtevom. Površinsko prilagođavanje odnosi se na menjanje spoljašnjeg izraza bez odgovarajuće promene osećanja. Dublje prilagođavanje uključuje pokušaj da se promeni i doživljaj situacije. Meta-analiza Hülsheger i Schewe našla je izraženije nepovoljne povezanosti površinskog prilagođavanja i nesklada sa pokazateljima dobrobiti nego kod dubljeg prilagođavanja. To ne znači da zaposleni treba da nauči da iskreno uživa u lošem postupanju.

Ljubaznost ne znači neograničenu toleranciju

Nezadovoljan klijent može imati opravdan problem i govoriti povišenim tonom. To i dalje ne daje neograničeno pravo na lične uvrede ili pretnje. Organizacija treba da odredi šta zaposleni radi u takvoj situaciji, ko preuzima razgovor i kada se kontakt prekida. Bez tih pravila, pojedinac mora usred neprijatnog događaja sam da procenjuje granice i moguću kaznu zbog njihovog postavljanja.

Korisna profesionalna formulacija može biti: „Želim da proverim šta možemo da uradimo. Razgovor možemo nastaviti bez vređanja.“ Njena primena zavisi od radne uloge i utvrđenih procedura. U poslovima sa rizikom po bezbednost prednost imaju odgovarajući postupci zaštite, a ne pokušaj da se svaka situacija reši boljom rečenicom.

Saosećanje ne podrazumeva preuzimanje celog problema

Moguće je ozbiljno shvatiti tuđu neprijatnost i jasno reći šta je u tvom ovlašćenju. Na primer: „Razumem da vam kašnjenje pravi problem. Mogu da proverim status i javim vam informaciju do dva.“ To je drugačije od obećanja da ćeš sigurno rešiti nešto što zavisi od drugih ljudi ili procesa.

Ako stalno obećavaš više nego što možeš da ispuniš da bi trenutno umirio sagovornika, kasniji razgovor može postati još teži. Zato su jasni rokovi i realna očekivanja deo brige i o klijentu i o zaposlenom. Uloga može zahtevati prisustvo, pažnju i odgovornost bez obaveze da se ukloni svako tuđe nezadovoljstvo.

Primeti šta ostaje posle teškog kontakta

Posle neprijatnog razgovora možeš nastaviti da u glavi sastavljaš odgovore, osećaš napetost ili budeš osetljiviji u sledećem kontaktu. Umesto automatskog zaključka da si nedovoljno profesionalan, proveri šta se dogodilo i šta ti je potrebno za naredni zadatak. Nekad je dovoljna kratka pauza, a nekad treba prijaviti incident i dobiti podršku.

Kada posao dozvoljava, napravi kratak prelaz između zahtevnih kontakata. Odmakni pogled od ekrana, promeni položaj tela i zabeleži ono što treba sačuvati o slučaju. Ovakav predlog je jednostavna praktična mogućnost, bez obećanja da će ukloniti posledice svakog razgovora. Ako raspored ne dopušta nijedan trenutak za oporavak, potrebno je preispitati raspored i obim.

Tim može pomoći bez potcenjivanja klijenta

Kratka razmena sa kolegom može omogućiti da proveriš postupak i dobiješ perspektivu. Korisna pitanja su da li je odgovor bio u skladu sa pravilima, postoji li dodatni korak i da li slučaj treba proslediti dalje. Time razgovor donosi informaciju, uz priznanje da je kontakt bio težak.

Podrška ne zahteva ismevanje klijenata niti deljenje njihovih privatnih podataka ljudima koji ne učestvuju u poslu. Moguće je govoriti o sopstvenoj reakciji i tražiti savet uz poštovanje poverljivosti. Ako se tim povezuje isključivo kroz sve grublje omalovažavanje drugih, korisno je proveriti da li su iza toga nerešeni uslovi rada i nedostatak odgovarajuće podrške.

Šta rukovodilac treba da uračuna

Broj obrađenih poziva ili poruka ne govori sve o zahtevnosti smene. Razgovor koji uključuje ozbiljnu pritužbu može tražiti više vremena i pažnje od rutinskog upita. Ako se meri samo brzina, zaposleni može biti kažnjen upravo zato što pokušava da odgovori temeljno i profesionalno. Potrebni su kriterijumi koji uzimaju u obzir i prirodu slučaja.

Rukovodilac može proveriti da li postoje jasne procedure za grubo ponašanje, dostupna pomoć i mogućnost razmene nakon teškog događaja. Obuka komunikacije može biti korisna, ali ne menja neograničen obim rada ili zahtev da se ćutke trpi ponižavanje. Podrška ima vidljiv oblik kada zaposleni zna šta sme da uradi i ko će stati iza razumnog postupka.

Kada iscrpljenost počne da se širi van posla

Ako ti posle rada redovno ne ostaje energije za bliske ljude, primetiš dugotrajnu razdražljivost, poremećaj sna ili izražen pad raspoloženja, korisno je razmotriti stručnu podršku. Važno je sagledati širu sliku i uslove rada, bez automatskog pripisivanja svega jednom uzroku. Jedna naporna smena sama po sebi ne govori da postoji poremećaj.

Za početak zabeleži koje vrste kontakata najviše opterećuju i kakva pomoć nedostaje. Na osnovu toga možeš tražiti konkretnu promenu: jasnije ovlašćenje, drugačiji raspored ili podršku kod određene vrste slučajeva. Emocionalni deo posla postaje lakše razmatrati kada dobije ime, primer i mesto u dogovoru o radu.

Izvor

Hülsheger, U. R., i Schewe, A. F. (2011). On the costs and benefits of emotional labor: A meta-analysis of three decades of research. Pročitaj naučni rad.

Povezani tekstovi

Zakažite sastanak

Nemanja Dostan

Nemanja Dostan, diplomirani psiholog

Nemanja Dostan – Psiholog/edukator

Ako želite da precizirate koju obuku želite da prođete, ili koji vrstu usluge želite da zakažete, kliknite na dugme.