Dobiješ unapređenje i čestitke. Već sledeće nedelje treba da rasporediš posao ljudima sa kojima si do juče komentarisao odluke prethodnog šefa. Jedan kolega očekuje da ćeš mu izaći u susret kao i ranije, drugi proverava koliko se toga zaista promenilo. Ti pokušavaš da ostaneš isti čovek i istovremeno uradiš posao koji sada traži drugačije odluke.

Prvi prelazak u rukovodeću ulogu nije samo proširenje spiska zadataka. Menjaju se očekivanja, odnosi i način na koji se tvoje ponašanje tumači. Važno je dati sebi prostor za učenje, ali i jasno pokazati šta nova odgovornost podrazumeva za saradnju.

Nova titula ne rešava odmah pitanje uloge

DeRue i Ashford u svom teorijskom radu opisuju nastajanje liderskog identiteta kao društveni proces: važni su i način na koji osoba preuzima ulogu i način na koji je drugi prepoznaju. To je okvir za razumevanje odnosa, a ne eksperimentalni dokaz da postoji jedan najbolji stil za svakog novog rukovodioca.

Praktično, nije dovoljno da ti znaš da si sada odgovoran. Ljudi treba da razumeju koje odluke donosiš, kada ih uključuješ i šta mogu da očekuju. U početku će neki dogovori morati da budu izgovoreni iako su ranije delovali nepotrebno. Jasnoća pomaže da se promena ne popunjava nagađanjem o tome koliko ćeš sada biti strog ili popustljiv.

Razjasni mandat sa osobom kojoj odgovaraš

Pre nego što od tima očekuješ da prihvati novu ulogu, proveri šta je u tvom ovlašćenju. Da li odlučuješ o raspodeli, proceni rada ili samo koordiniraš isporuku? Koje odluke i dalje traže potvrdu? Ako to nije jasno, lako obećaš nešto što ne možeš da ispuniš ili preuzmeš odgovornost bez odgovarajućeg uticaja.

Razgovarajte i o tome kako će izgledati podrška kada naiđe prvi težak slučaj. Novi rukovodilac ne mora sve da reši samostalno da bi pokazao sposobnost. Važno je da zna kada da uključi nadređenog i kako da kasnije objasni odluku timu bez prebacivanja odgovornosti na nevidljivo „oni odozgo“.

Ne moraš birati između prijateljstva i profesionalnosti

Poznanstvo sa kolegama može doneti dobro razumevanje posla i potreba tima. Ipak, sada treba proveriti gde privatna bliskost ulazi u odluke. Ako jedna osoba dobija informacije ili pogodnosti isključivo zbog ranijeg odnosa, drugi mogu opravdano postaviti pitanje kriterijuma. Ne moraš se emocionalno udaljiti od svih da bi počeo da vodiš računa o tome.

Možeš otvoreno reći bliskom kolegi: „Voleo bih da ostanemo u dobrom odnosu. Za raspodelu posla sada moram da koristim isti kriterijum kao za ostatak tima.“ Važno je i da to prati ponašanje. Jedna dobra rečenica neće urediti odnos ako se izuzeci nastavljaju čim postane neprijatno.

Pazi na potrebu da brzo dokažeš autoritet

Neko na novu ulogu odgovori preteranom strogošću, a neko izbegava svaku nepopularnu odluku da ne bi izgubio prihvatanje. Obe reakcije mogu imati razumljiv razlog, ali vredi proveriti da li odluku donosi potreba posla ili tvoja trenutna potreba da se osećaš dovoljno potvrđeno u ulozi.

Pre važnog poteza postavi sebi pitanje: šta ovim rešavam i po kom kriterijumu? Ako nema jasnog odgovora, možda treba još informacija. Autoritet se ne mora demonstrirati u svakom razgovoru. Korisnije je da ljudi tokom vremena vide doslednost, razumljiv razlog odluke i spremnost da preuzmeš svoj deo posledica.

Promeni način na koji pratiš sopstveni doprinos

Kao izvršilac možda si uspeh procenjivao prema onome što si lično završio. U novoj ulozi deo doprinosa postaje manje vidljiv: uklonjena prepreka, dobra koordinacija ili pravovremeno razjašnjena odluka. Ako i dalje vrednuješ samo neposredno urađene zadatke, možeš imati osećaj da ništa ne radiš dok ceo dan pomažeš da tim radi.

To ne znači da svaki sastanak automatski ima vrednost. Pogledaj posledicu: da li je posle razgovora jasnije ko odlučuje, da li je problem pomeren i da li ljudi imaju uslove za naredni korak? Takvi pokazatelji pomažu da novu ulogu proceniš konkretnije, umesto po broju sopstvenih završenih stavki.

Individualni razgovori mogu dati važan početni pregled

Razgovaraj sa članovima tima o tome šta im pomaže, gde nastaje zastoj i šta očekuju od nove saradnje. Nije potrebno obećati rešavanje svakog problema. Saslušaj, proveri šta je izvodljivo i vrati se sa odgovorom. Tako upoznaješ i delove rada koji ti kao kolegi možda nisu bili vidljivi.

Pritom ne prikupljaj privatne informacije koje nisu potrebne za posao. Cilj nije da postaneš nečiji savetnik za sve životne teme. Važno je da prepoznaš kada pitanje pripada organizaciji rada, a kada osobi treba druga vrsta podrške. Dobra namera ne uklanja granice tvoje uloge.

Traži povratnu informaciju o učenju nove uloge

Možeš od nadređenog ili mentora tražiti pregled konkretnog slučaja: kako si vodio dogovor, šta je nedostajalo i šta bi sledeći put vredelo uraditi drugačije. Takav razgovor daje više od opšteg pitanja da li si dovoljno dobar šef. Učenje postaje jasnije kada se veže za događaj koji se može analizirati.

Ne očekuj da će svima odmah prijati promena

Neko je možda očekivao unapređenje za sebe ili mu smeta promena ranijeg odnosa. To ne znači da moraš odustati od uloge niti da svaku reakciju treba lično da objašnjavaš. Proveri profesionalno ponašanje i spremnost za saradnju. Za ozbiljne ponavljane teškoće uključi odgovarajuću podršku umesto da sam pokušavaš da razrešiš sve motive.

Za početak odredi nekoliko jasnih dogovora o radu i prati kako ih sprovodiš. Nova uloga ne postaje stabilna preko noći. Postaje prepoznatljivija kada tvoje odluke imaju razumljiv okvir, kada je dopušteno postaviti pitanje i kada si spreman da učiš iz konkretnog iskustva.

Izvor

DeRue, D. S., i Ashford, S. J. (2010). Who will lead and who will follow? A social process of leadership identity construction in organizations. Pročitaj naučni rad.

Povezani tekstovi

Zakažite sastanak

Nemanja Dostan

Nemanja Dostan, diplomirani psiholog

Nemanja Dostan – Psiholog/edukator

Ako želite da precizirate koju obuku želite da prođete, ili koji vrstu usluge želite da zakažete, kliknite na dugme.