Dobiješ zadatak, ali ne i prostor da ga uradiš. Posle prvog koraka stiže pitanje dokle si stigao. Zatim zahtev da se promeni način rada, pa još jedna poruka koja poništava prethodni dogovor. Na kraju sve mora na odobrenje, uključujući odluke koje su nekada pripadale tvom poslu. Vremenom počinješ da pitaš i za ono što znaš samostalno da rešiš.

Izraz mikromenadžment često se koristi za preterano kontrolisanje detalja rada zaposlenih. To nije psihijatrijska dijagnoza niti dokaz određene ličnosti rukovodioca. Korisnije je opisati konkretno ponašanje: koliko se često proverava, šta se odobrava, koje odluke ostaju zaposlenom i kakav efekat takav način vođenja ima na posao.

Nadzor treba da odgovara zadatku

Neki poslovi zahtevaju detaljne provere. Početniku može biti potrebna češća podrška, a zadatak sa ozbiljnim bezbednosnim rizikom zahteva stroge postupke. Ni hitna situacija ne ostavlja uvek isti prostor za samostalnost kao rutinski rad. Zbog toga sama učestalost kontakta nije dovoljna da se zaključi da je kontrola preterana.

Važna pitanja su da li je nadzor opravdan rizikom, da li su pravila jasna i da li se prostor za samostalan rad povećava sa znanjem i pouzdanošću. Ako se kontrola nastavlja bez obzira na rezultat i iskustvo, a kriterijumi se menjaju bez objašnjenja, vredi otvoriti razgovor o načinu saradnje.

Autonomija znači prostor za odluku u jasnom okviru

Meta-analiza Slempa i saradnika našla je povezanost podrške autonomiji od strane rukovodilaca sa povoljnijim pokazateljima motivacije i dobrobiti zaposlenih. Takva podrška uključuje uvažavanje perspektive zaposlenih i prostora za samostalno delovanje. Nalazi ne znače da je svaka kontrola štetna ili da zaposleni treba da rade bez standarda i odgovornosti.

U praksi, autonomija može značiti da su cilj i rok jasno određeni, a da zaposleni bira redosled koraka. Može značiti i da za rutinske odluke nije potrebna posebna dozvola. U regulisanim ili rizičnim poslovima taj prostor biće uži, ali i tada može biti jasno šta je obavezna procedura, a gde je dopuštena stručna procena.

Šta se događa kada svaka odluka traži potvrdu

Jedna moguća posledica jeste čekanje. Zaposleni odlaže potez dok rukovodilac ne odgovori, a rukovodilac zatim vidi sporost i zaključuje da je potrebna dodatna kontrola. Tako obe strane mogu učvrstiti obrazac koji im otežava posao. To je moguć tok saradnje koji treba proveriti, a ne univerzalni opis svake situacije.

Može se javiti i povlačenje inicijative. Ako se svaki predlog menja bez obrazloženja, zaposleni može prestati da predlaže i usmeriti se na pogađanje očekivanja. Ipak, ne treba svaku smanjenu inicijativu pripisati samo rukovodiocu. Korisno je pogledati konkretnu istoriju zadataka, raspoložive veštine i način na koji su odluke vraćane na doradu.

Razgovaraj o radu umesto o etiketi

Rečenica „vi ste mikromenadžer“ lako skreće razgovor na odbranu ličnosti. Precizniji početak može biti: „Za ovu vrstu zadatka imamo nekoliko odobrenja koja produžavaju isporuku. Voleo bih da dogovorimo koje odluke mogu samostalno da donesem, a kada treba da vas uključim.“ Ako je bezbedno govoriti otvoreno, predstavi jedan konkretan primer.

Predloži i način izveštavanja koji rukovodiocu daje potrebnu preglednost. Na primer, kratak pregled u dogovoreno vreme, uz ranije javljanje kada postoji odstupanje. To nije garancija promene, ali pomaže da se ispita da li se učestala kontrola delimično održava zbog nejasnih informacija, različitih očekivanja ili zabrinutosti za određeni rizik.

Dogovor može biti vremenski ograničen pokušaj

Umesto zahteva za potpunom promenom preko noći, možeš predložiti probni dogovor za jedan projekat. Definišite rezultat, granice ovlašćenja, tačke provere i okolnosti u kojima se javljaš odmah. Posle isporuke procenite šta je funkcionisalo. Važno je da dogovor ostane dovoljno konkretan da se ne vrati na neodređeno „videćemo“.

Ako rukovodilac traži odluku koja odstupa od ranije dogovorenog cilja, kratko proveri posledicu: „Da potvrdim, menjamo ovaj deo i pomeramo rok za jedan dan?“ Takva potvrda može smanjiti nesporazume. Njena svrha je usklađivanje rada, bez potrebe da se svaki kontakt pretvori u formalnu prepisku.

Šta rukovodilac može da proveri kod sebe

Ako vodiš ljude, zapitaj se kakvu informaciju tražiš svakom proverom i da li ona zaista menja tvoju odluku. Pogledaj da li ispravljaš odstupanje od standarda ili samo razliku u ličnom stilu. Zaposleni može doći do prihvatljivog rezultata putem koji tebi nije prvi izbor, naročito kada ima relevantno iskustvo.

Takođe proveri da li delegiraš samo izvršenje, dok zadržavaš svaku sitnu odluku. Odgovornost bez odgovarajućeg ovlašćenja stvara nejasan položaj. Jasniji dogovor uključuje šta osoba sme da odluči, za šta odgovara i koje resurse ima. Kada pogreši, pregledajte postupak i rizik pre nego što trajno ukinete samostalnost u čitavoj oblasti.

Kada dogovor ne donese promenu

Nije svako radno okruženje spremno za otvoren razgovor. Ako pokušaji razjašnjavanja dovode do ponižavanja ili kažnjavanja, razmotri podršku unutar organizacije i svoje realne mogućnosti. Nema smisla obećavati da će prava formulacija promeniti svaki odnos moći. Korisno je znati šta je pokušano, kakav je odgovor i koji sledeći korak je izvodljiv.

Održiva kontrola pomaže kvalitetu i pravovremenom uočavanju problema. Kada počne da usporava rad i ukida svaku procenu zaposlenih, potrebno je preispitati njenu svrhu. Razgovor o ciljevima, ovlašćenjima i tačkama provere daje bolju osnovu za promenu od nagađanja šta sa rukovodiocem „psihološki nije u redu“.

Proverite i koliko odluka čeka rukovodioca

Za jedan period možete zabeležiti koliko se zadataka zaustavilo zbog čekanja na odobrenje. Uključite i primere kada je provera sprečila stvaran problem. Takav pregled daje uravnoteženiju sliku: gde kontrola doprinosi kvalitetu, a gde pravi zastoj bez vidljive koristi. Na osnovu toga lakše je izmeniti jedno pravilo nego raspravljati o opštem utisku.

Ako rukovodilac nema poverenja zbog ranijeg propusta, pitaj šta je potrebno da se ono postepeno obnovi. Dogovor može uključiti obuku, nekoliko zajedničkih provera ili precizniju kontrolnu listu. Važno je da postoji razuman put ka većoj samostalnosti, umesto neograničene kazne koja se nastavlja bez obzira na naredne rezultate.

Izvor

Slemp, G. R., Kern, M. L., Patrick, K. J., i Ryan, R. M. (2018). Leader autonomy support in the workplace: A meta-analytic review. Pročitaj naučni rad.

Povezani tekstovi

Zakažite sastanak

Nemanja Dostan

Nemanja Dostan, diplomirani psiholog

Nemanja Dostan – Psiholog/edukator

Ako želite da precizirate koju obuku želite da prođete, ili koji vrstu usluge želite da zakažete, kliknite na dugme.