Dobiješ pohvalu, a prvo pomisliš da su ljudi samo ljubazni. Projekat uspe, ali zaslugu pripišeš sreći, lakom zadatku ili pomoći kolega. Kada nešto zapne, isti kriterijum više ne važi: tada problem izgleda kao dokaz tvoje nesposobnosti. Spolja postoji niz rezultata, dok iznutra ostaje očekivanje da će uskoro postati jasno da ne zaslužuješ svoje mesto.

Ovaj obrazac često se naziva sindromom uljeza ili impostor fenomenom. Naziv može pomoći prepoznavanju iskustva, ali ga ne treba koristiti kao dijagnozu kojom se objašnjava svaka profesionalna nesigurnost. Korisnije je proveriti kako tumačiš uspeh, greške i procenu drugih, kao i kakve poruke dolaze iz radne sredine.

Osećaj nije pouzdana procena kompetencije

Sumnja u sebe može se javiti kada učiš novi posao i realno još nemaš dovoljno iskustva. Može se pojaviti i uz jasne dokaze sposobnosti koje uporno odbacuješ. Te situacije ne treba izjednačiti. U prvoj su važni učenje i podrška, dok druga traži i preispitivanje načina na koji priznaješ sopstveni doprinos.

Sistematski pregled Bravate i saradnika opisuje impostor iskustva u različitim profesionalnim i obrazovnim grupama. Procene učestalosti veoma su varirale zavisno od uzorka, instrumenta i kriterijuma. Zato nije opravdano uzeti jedan popularan procenat i predstaviti ga kao pouzdan podatak o svim zaposlenima. Pregled takođe naglašava ograničenja tadašnjih dokaza o posebnim tretmanima ovog fenomena.

Obrati pažnju na dvostruki standard

Pogledaj kako objašnjavaš dobar i loš ishod. Ako dobar rezultat uvek zavisi od okolnosti, a loš uvek od tvoje ličnosti, procena postaje neuravnotežena. Saradnja, sreća i pomoć zaista postoje. Ipak, njihovo prisustvo ne znači da tvoje znanje, priprema i odluke nisu učestvovali u rezultatu.

Možeš zapisati jedan završen projekat i navesti šta su doprineli drugi, kakve su okolnosti pomogle i šta je bio tvoj konkretan doprinos. Nema potrebe da se proglasiš najboljom osobom u timu. Dovoljno je da svom radu dodeliš deo zasluge koji odgovara činjenicama. Isti pristup primeni na greške: utvrdi sopstveni deo, uz proveru drugih relevantnih uslova.

Razdvoji granice znanja od globalne sumnje

Rečenica „nisam dovoljno dobar“ vrlo je široka. Pokušaj da je prevedeš u proverljivo pitanje: koje znanje nedostaje za sledeći zadatak? Možda treba savladati određeni alat, bolje razumeti proces ili pitati za raniji primer. Takva praznina može imati plan učenja, rok i način provere napretka.

Profesionalna kompetencija obično ne znači znati sve bez pomoći. Važno je i prepoznati granice ovlašćenja, proveriti informacije i uključiti odgovarajuću osobu. Ipak, traženje pomoći može postati beskrajno potvrđivanje ako već znaš odgovor, a svaki put tražiš dozvolu da mu veruješ. Posmatraj da li pitanje donosi novu informaciju ili samo kratko umiruje istu sumnju.

Pohvalu nemoj automatski poništiti

Kada dobiješ konkretno priznanje, probaj da ostaneš kod njega nekoliko trenutaka. Odgovor „hvala, drago mi je da je analiza bila korisna“ dovoljan je bez objašnjenja da posao zapravo nije bio težak. Ako ne razumeš šta je bilo dobro, možeš pitati koji deo je najviše pomogao. Tako pohvala postaje podatak o radu.

Korisna je i mala evidencija relevantnih povratnih informacija, završenih zadataka i novih veština. Njena svrha nije stalno dokazivanje sopstvene vrednosti. Ona može pomoći kada trenutni osećaj izbriše širu sliku. Povremeno pregledaj podatke i traži obrazac, uključujući oblasti u kojima još ima prostora za razvoj.

Preterana priprema može sakriti problem

Ako svaki rutinski sastanak zahteva sate pripreme, proveri šta pokušavaš da sprečiš. Razumna priprema zavisi od značaja zadatka. Međutim, kada pokušavaš da ukloniš svaku mogućnost da nešto ne znaš, granica pripreme postaje teško dostižna. Uspeh tada možeš pripisati isključivo iscrpljujućem naporu i zaključiti da bez njega ne bi opstao.

Za manje rizične situacije unapred odredi šta je dovoljno pripreme i proveri ishod. Ako se pojavi pitanje na koje nemaš odgovor, vežbaj profesionalnu formulaciju: „Taj podatak sada nemam. Proveriću ga i javiti do sutra.“ Važno je da zaista proveriš i odgovoriš u dogovoreno vreme. Pouzdanost se vidi i u načinu postupanja sa nepoznatim.

Proveri kakvo mesto dobijaš u radnoj sredini

Nesigurnost ne nastaje isključivo u čovekovoj glavi. Nejasni kriterijumi, stalno omalovažavanje i poruke da ne pripadaš mogu doprineti sumnji. Kada se znanje pojedinih ljudi redovno dovodi u pitanje bez istih merila za druge, potrebno je razmotriti i organizacijski kontekst. Etiketa sindroma uljeza ne treba da sakrije stvarno nepravedno postupanje.

Razgovor sa pouzdanim mentorom ili stručnjakom može pomoći da odvojiš opravdanu razvojnu potrebu od potcenjivanja sebe i poruka radne sredine. Ako sumnja prati dugotrajnu anksioznost, nesanicu ili izbegavanje važnih prilika, korisna je detaljnija procena. Nije neophodno da samostalno odrediš naziv problema pre nego što zatražiš podršku.

Realističniji odnos prema sposobnostima ostavlja prostor i za znanje i za učenje. Možeš biti kompetentan u određenoj oblasti i imati pitanja. Možeš zaslužiti ulogu i još se privikavati na nju. Sledeći korak je da procenu sve više zasnivaš na konkretnim dokazima i standardima posla, uz uvažavanje osećanja koja se možda sporije menjaju.

Upoređuj odgovarajuće faze učenja

Ako si tek preuzeo novu ulogu, poređenje sa osobom koja isti posao radi deset godina može zamagliti očekivanja. Razjasni šta bi trebalo da znaš sada, šta do kraja probnog perioda i gde se očekuje podrška. Standard ne mora biti nizak da bi bio realan. Potrebno je da uzme u obzir iskustvo, složenost i dostupno uvođenje u posao.

Isto važi kada vidiš samo tuđu završnu prezentaciju, a svoj rad procenjuješ kroz sve pokušaje i nedoumice koji su joj prethodili. Pitaj iskusnije kolege kako proveravaju ono što ne znaju. Takav razgovor može dati konkretne postupke rada, umesto pretpostavke da svi drugi do odgovora dolaze trenutno i bez ikakve sumnje.

Izvor

Bravata, D. M., i saradnici (2020). Prevalence, Predictors, and Treatment of Impostor Syndrome: a Systematic Review. Pročitaj naučni rad.

Povezani tekstovi

Zakažite sastanak

Nemanja Dostan

Nemanja Dostan, diplomirani psiholog

Nemanja Dostan – Psiholog/edukator

Ako želite da precizirate koju obuku želite da prođete, ili koji vrstu usluge želite da zakažete, kliknite na dugme.