U firmi se govori o reorganizaciji. Jedan sastanak je zatvoren, kolega iz drugog tima odlazi, a rukovodilac deluje zauzeto. Počinješ da posmatraš svaku promenu kao mogući znak da je tvoje radno mesto sledeće. Posao još postoji, plata stiže, ali osećaj sigurnosti više nije isti. Deo radnog dana sada odlazi na pokušaj da proceniš šta se sprema.

Nesigurnost zaposlenja odnosi se na doživljenu pretnju opstanku ili važnim karakteristikama posla. Ona nije isto što i stvarni gubitak radnog mesta. Ipak, čekanje moguće promene može biti opterećujuće, naročito kada od prihoda zavise obaveze koje ne mogu jednostavno da se odlože.

Pretnja može biti stvarna i nedovoljno jasna

Strah ponekad ima uporište u konkretnim informacijama, poput zvanične najave smanjenja obima rada. U drugim slučajevima uglavnom se oslanja na glasine i tumačenje tuđeg ponašanja. Često postoje oba izvora. Korisno je razlikovati ih jer zahtevaju različite korake, bez pokušaja da sebe ubediš da sigurno neće biti problema.

Meta-analiza Sverkea i saradnika povezala je nesigurnost zaposlenja sa nepovoljnijim pokazateljima zdravlja i odnosa prema poslu. Nalazi ne određuju šta će se dogoditi konkretnoj osobi niti dokazuju da je strah pouzdan prediktor otkaza. Oni pokazuju da i sama doživljena pretnja zaslužuje pažnju kada se razmatra radno opterećenje.

Napravi razliku između informacije i signala koji tumačiš

Zapiši šta zaista znaš. Na primer: najavljena je reorganizacija, ali nije saopšteno koje pozicije obuhvata. Zatim odvojeno navedi pretpostavke, poput zaključka da kraći odgovor rukovodioca znači nezadovoljstvo tvojim radom. Takva podela ne uklanja rizik, ali sprečava da svaka uznemirujuća misao dobije isti status kao zvaničan podatak.

Ako postoji informacija koja nedostaje, proveri ko može da je pruži. Pitanje može glasiti: „Da li trenutno postoje planirane promene koje utiču na moju ulogu i kada možemo očekivati sledeće obaveštenje?“ Odgovor možda neće doneti potpunu sigurnost. Ipak, može razjasniti šta je poznato i kada ima smisla ponovo proveravati.

Stalno osluškivanje glasina ima cenu

Razgovor sa kolegama može doneti koristan podatak, ali može postati i krug u kome svi ponavljaju istu zabrinutost bez novih činjenica. Ako nakon svakog razgovora znaš isto, a osećaš veću hitnost da ponovo pitaš, vredi preispitati koliko ti takvo proveravanje trenutno pomaže.

Možeš odrediti nekoliko pouzdanih izvora informacija i povremeno ih proveravati. Nije potrebno pratiti svaki neformalni razgovor da bi bio odgovoran prema sebi. Ako zvanična komunikacija izostaje, to je važno organizacijsko pitanje. Rukovodilac može smanjiti nagađanje i kada nema konačnu odluku, tako što jasno navede šta još nije poznato i kada sledi nova informacija.

Priprema ima više smisla od beskrajnog predviđanja

Jedan koristan korak može biti ažuriranje biografije, pregled relevantnih oglasa ili sređivanje pregleda sopstvenih veština. Takva aktivnost ne znači da si odustao od sadašnjeg posla. Ona proširuje dostupne mogućnosti, umesto da svu energiju trošiš na pitanje koje trenutno nema odgovor.

Pritom pripremu prilagodi stvarnom riziku i kapacitetu. Nije potrebno svake večeri satima pregledati oglase ako te to ostavlja iscrpljenim i ne donosi nove opcije. Odredi ograničen zadatak, uradi ga i proceni sledeći korak. Za konkretne finansijske ili pravne odluke potraži odgovarajući savet koji uzima u obzir tvoju situaciju.

Ne pokušavaj da sigurnost kupiš neograničenim radom

Kada se uplaše, neki ljudi počnu da prihvataju sve dodatne zahteve, rade duže i pokušavaju da postanu nezamenjivi. Dobar rad jeste važan, ali ni izuzetno zalaganje ne može garantovati opstanak pozicije koja zavisi od šire poslovne odluke. Ako cenu sigurnosti stalno podižeš, granica prihvatljivog napora može nestati.

Umesto toga proveri očekivanja i relevantne pokazatelje učinka. Ako postoji stvarni problem u radu, traži konkretan razvojni dogovor. Ako nema takve informacije, nemoj automatski zaključiti da treba raditi dvostruko da bi sprečio svaku moguću promenu. Razlika između profesionalnog doprinosa i pokušaja potpune kontrole ishoda važna je za procenu napora.

Razgovaraj sa bliskima o potrebnoj vrsti podrške

Možda ti treba da neko sasluša zabrinutost, a možda da zajedno pregledate praktične mogućnosti. Kada to ne kažeš, lako dobiješ prebrzo uveravanje da će sve biti dobro ili niz saveta za koje još nema prostora. Možeš jasno reći: „Trenutno nemam odluku firme. Treba mi da razmotrimo kako da se pripremim bez stalnog vraćanja na glasine.“

Nije neophodno da svaki razgovor kod kuće postane sastanak o mogućem otkazu. Sačuvaj prostor i za sadržaje koji nisu vezani za posao. To ne umanjuje ozbiljnost mogućeg problema, već pomaže da ostatak života ne bude potpuno suspendovan dok čekaš informaciju.

Rukovodioci treba da komuniciraju i granice znanja

Neodrživa obećanja sigurnosti mogu kasnije dodatno oštetiti poverenje. Korisnije je izneti proverene informacije, objasniti šta još nije odlučeno i dati okvir za naredno obaveštenje. Ako se rok promeni, saopštite i to. Tišina često ostavlja ljudima prostor da sami povežu događaje koji možda nisu povezani.

Kada zabrinutost ozbiljno ometa svakodnevicu

Ako strah redovno remeti san, pažnju ili sposobnost da obavljaš uobičajene aktivnosti, stručna podrška može pomoći da se napravi jasnija procena i održiviji plan. Nije potrebno čekati stvarni gubitak posla. Važno je sagledati i realne okolnosti i način na koji se sa njima trenutno nosiš.

Za prvi korak izdvoji jednu informaciju koju možeš proveriti i jednu pripremu koju možeš završiti. Ostatak rizika možda neće odmah nestati. Ipak, između poricanja opasnosti i stalnog iščekivanja postoji prostor za postupke koji štite tvoje mogućnosti dok odluka još nije poznata.

Ako se zvanična odluka pojavi, napravi novu procenu prema njoj. Plan napravljen u periodu glasina ne mora ostati isti kada dobiješ konkretne uslove. Proveri šta je potvrđeno, šta još treba razjasniti i ko može pomoći. Tako priprema ostaje prilagodljiva stvarnim informacijama, umesto da se pretvori u unapred napisanu priču o najgorem ishodu.

Izvor

Sverke, M., Hellgren, J., i Näswall, K. (2002). No security: A meta-analysis and review of job insecurity and its consequences. Pročitaj naučni rad.

Povezani tekstovi

Zakažite sastanak

Nemanja Dostan

Nemanja Dostan, diplomirani psiholog

Nemanja Dostan – Psiholog/edukator

Ako želite da precizirate koju obuku želite da prođete, ili koji vrstu usluge želite da zakažete, kliknite na dugme.