Znaš da želiš da otvoriš pitanje zarade, ali razgovor odlažeš. U glavi se smenjuju objašnjenja: možda nije pravi trenutak, možda će zahtev zvučati nezahvalno, možda će odgovor pokazati da tvoj rad ne vredi koliko misliš. Kada tema konačno dođe na red, govoriš opširno o trudu, ali teško izgovaraš konkretan predlog.
Pregovaranje o plati ima emocionalnu i praktičnu stranu. Priprema može pomoći da razgovor ne zavisi samo od trenutne treme ili prve ponuđene brojke. Ipak, nijedna psihološka tehnika ne garantuje povećanje: odluka zavisi i od budžeta, tržišta, uloge, pravila organizacije i tvoje stvarne mogućnosti izbora.
Razjasni šta pregovaraš
Da li govoriš o novoj ulozi, redovnoj proceni zarade ili već proširenim odgovornostima? Različite situacije imaju različitu osnovu. Korisno je da znaš koji deo rada se promenio i zašto sada otvaraš pitanje uslova. Opšti utisak da mnogo radiš može biti važan povod, ali slabije usmerava razgovor od konkretne promene uloge.
Pre sastanka proveri i šta podrazumevate pod iznosom: neto ili bruto, mesečnu ili godišnju zaradu, osnovni ili promenljivi deo. Nejasnoća ovde može stvoriti pogrešan utisak da se slažete. Za konkretne poreske, ugovorne ili pravne posledice potrebno je odgovarajuće stručno objašnjenje, a ne zaključak iz opšteg psihološkog saveta.
Pripremi podatke o ulozi i doprinosu
Izdvoji odgovornosti koje stvarno nosiš, rezultate koji se mogu proveriti i promene u odnosu na prethodni dogovor. Nije potrebno predstaviti svaki radni dan kao izuzetan. Važnije je da argument bude razumljiv i relevantan: na primer, preuzet je veći obim odgovornosti ili je uveden postupak koji smanjuje određeni problem.
Ako koristiš podatke o tržišnim zaradama, proveri uporedivost. Isti naziv radnog mesta ne mora značiti isti posao, nivo iskustva ili vrstu organizacije. Jedna objava sa velikim iznosom nije pouzdana slika tržišta. Podatke koristi kao okvir za razmatranje, uz jasno razumevanje onoga što zaista možeš da potkrepiš.
Prva brojka može uticati na dalji razgovor
Galinsky i Mussweiler su u eksperimentalnim pregovorima pokazali uticaj prvih ponuda kao sidara, kao i uslove u kojima je usmeravanje na druge relevantne informacije umanjilo taj efekat. To ne znači da je u svakom razgovoru o plati najbolje prvi izgovoriti bilo koji visok broj. Važni su priprema i kvalitet informacija.
Ako ti druga strana prva ponudi iznos, ne moraš odmah da ga prihvatiš kao jedini mogući okvir. Vrati se svojim podacima o ulozi, cilju i dostupnim alternativama. Ako ti prvi daješ predlog, neka postoji razumljiva osnova za njega. Izmišljena cifra sa samouverenim nastupom nije zamena za dobru procenu.
Odredi cilj i granice pre razgovora
Korisno je da znaš šta želiš da predložiš i koje uslove možeš realno da prihvatiš. Uključi i druge delove dogovora koji su ti važni, poput obima odgovornosti ili načina rada. To ne znači da svaki nenovčani ustupak nadoknađuje nižu zaradu. Potrebno je da sam proceniš njegovu stvarnu vrednost u svojoj situaciji.
Razmotri i šta ćeš uraditi ako dogovora nema. Nastavak sadašnjeg rada, kasniji pregled ili traženje druge mogućnosti nose različite posledice. Alternativa treba da bude stvarna, bez pretnje odlaskom ako to ne nameravaš ili ne možeš da izvedeš. Blef može kratkoročno povećati pritisak, ali uvodi rizik koji možda nisi spreman da prihvatiš.
Predlog može biti kratak
Možeš reći: „U prethodnom periodu moja uloga je proširena na ove odgovornosti. Želim da razgovaramo o usklađivanju zarade. Moj predlog je određeni iznos, na osnovu obima i rezultata koje sam pripremio.“ Nije potrebno unapred odgovoriti na svaku moguću primedbu pre nego što sagovornik išta kaže.
Posle predloga ostavi prostor za odgovor. Pauza sama po sebi ne znači odbijanje. Ako odmah počneš da spuštaš zahtev ili se pravdaš zato što postoji tišina, možda ćeš promeniti predlog pre nego što saznaš stav druge strane. Slušaj odgovor i zatim razjasni konkretne razloge i mogućnosti.
Razlikuj odbijanje zahteva od procene tvoje vrednosti
Odgovor može biti negativan zbog budžeta, internog raspona ili neslaganja oko obima uloge. To ne znači automatski da je tvoje razumevanje posla tačno, ali ni da je odbijanje ukupna presuda o tebi. Pitaj šta je osnov odluke i da li postoji razlika između problema trenutka i trajnog ograničenja pozicije.
Ako dobiješ neodređeno „videćemo“, proveri kada sledi novi razgovor i koje informacije će tada biti važne. Korisniji dogovor ima datum i kriterijum. Ipak, prati da li se on zaista poštuje. Ponavljano pomeranje bez objašnjenja takođe je podatak za procenu svojih mogućnosti.
Proveri ponudu u celini
Ako druga strana predloži drugačiji paket, traži jasno objašnjenje njegovih delova. Koliki deo je siguran, šta zavisi od budućeg rezultata i kada se uslovi ponovo razmatraju? Ne moraš odmah odlučiti o složenom predlogu. Razumno je zatražiti vreme da ga pregledaš i po potrebi dobiješ stručno tumačenje.
Posle razgovora sačuvaj konkretan dogovor
Kratko potvrdi ono što je prihvaćeno ili ostalo otvoreno. Ako se menja ugovor ili drugi formalni uslov, dogovor treba urediti odgovarajućim putem. Psihološka priprema pomaže razgovoru, ali ne zamenjuje jasan zapis uslova koji zaista važe.
Za početak je dovoljno da pripremiš proverljiv doprinos, realan predlog i pitanje koje želiš da razjasniš. Trema možda neće nestati pre sastanka. Ipak, razgovor može postati jasniji kada znaš o čemu pregovaraš, šta potkrepljuje zahtev i koje opcije imaš posle odgovora.
Korisno je i da proceniš sopstveni način razgovora posle sastanka. Da li si jasno izneo predlog, saslušao razloge i razjasnio sledeći korak? Ishod nije u potpunosti pod tvojom kontrolom, ali ove postupke možeš da uvežbavaš. Ako dogovor izostane, ostaje mogućnost da na osnovu dobijenih informacija preciznije odlučiš šta želiš dalje.
Izvor
Galinsky, A. D., i Mussweiler, T. (2001). First offers as anchors: The role of perspective-taking and negotiator focus. Pročitaj naučni rad.



